POGLAVLJE 4

Migracije, kvalifikacije i tržište rada

Mihail Arandarenko

Iako u javnosti dominira ideja da Srbiju svake godine napuštaju desetine hiljada ljudi i da je reč o velikom „odlivu mozgova“, detaljna analiza otkriva drugačiju sliku. Broj trajnih migranata stagnira, broj kratkoročnih i cirkularnih migracija raste, a obrazovna struktura migranata odgovara obrazovnoj strukturi stanovništva Srbije. Ovi važni nalazi daju osnova za nove politike koje će odgovoriti na populacione izazove. Na migracije presudno utiču odlike srpskog tržišta rada koje je dualno, sa značajnim delom radne snage koji je zaglavljen na nesigurnim, relativno slabo plaćenim poslovima. Mada je rast zaposlenosti važan, kvalitet novootvorenih radnih mesta je nizak. Konačno, razlike u platama između Srbije i zemalja EU su velike, posebno kada se radi o nisko i srednje kvalifikovanim radnicima u privatnom sektoru, što predstavlja podsticaj za migracije. Zato će različite intervencije na tržištu rada i u obrazovanju te u oblasti migracija predstavljati uslov za uravnotežen demografski razvoj. Uprkos katastrofičnom diskursu o odlasku „najboljih i najmlađih“, ipak ima nade. Uz privredni rast, otvaranje kvalitetnijih radnih mesta i smanjivanje jaza u zaradama u odnosu na EU, emigracija se neće ubrzati i postati veliko usko grlo za budući privredni rast i demografsku stabilizaciju.