{"id":582,"date":"2022-05-23T16:52:58","date_gmt":"2022-05-23T16:52:58","guid":{"rendered":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/?page_id=582"},"modified":"2022-05-25T09:09:44","modified_gmt":"2022-05-25T09:09:44","slug":"predgovor","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/predgovor\/","title":{"rendered":"Predgovor"},"content":{"rendered":"\n
<\/div>
\n
<\/div>
\n
<\/div>
\n

PREDGOVOR<\/h1>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
<\/div>
<\/div><\/div>\n<\/div><\/header>\n<\/div><\/section>\n\n\n\n
<\/div>
\n
<\/div>
\n

Republika Srbija je me\u0111u onim zemljama u svetu \u010dija populacija najbr\u017ee opada. U protekle dve decenije broj stanovnika Srbije se smanjio za milion i danas iznosi 6,87 miliona. Uzroci ovakvog trenda su decenije emigracije i sve ni\u017ee stope ra\u0111anja. Istovremeno, stanovni\u0161tvo Srbije postaje sve starije i sve urbanije. Svedoci smo sve ve\u0107e koncentracije ljudi i resursa u manjem broju urbanih centara, dok u mnogim regionima ljudi nemaju dovoljno mogu\u0107nosti da rade i napreduju. Ove duboke promene, i kvantitativne i kvalitativne, stvaraju novu realnost \u0161irom zemlje, a budu\u0107i razvoj \u0107e verovatno biti uslovljen i na\u010dinom na koji se dru\u0161tvo bude prilago\u0111avalo demografskim promenama i reagovalo na njih.<\/p>\n\n\n\n

Vlada Republike Srbije prepoznala je demografske promene kao prioritet i hrabro pokrenula nove diskusije na ovu temu, paralelno sa konkretnim ulaganjima u nekoliko klju\u010dnih oblasti \u2013 infrastrukturu, digitalnu transformaciju i obrazovanje. Nacionalni izve\u0161taj o ljudskom razvoju ima za cilj da na nov na\u010din sagleda veoma slo\u017een skup izazova i prilika vezanih za populacione promene, \u010dime se \u0161iri spektar mogu\u0107nosti za delovanje.<\/p>\n\n\n\n

Odgovor na demografske promene tradicionalno se razume kao pitanje brojeva: da li se pad stanovni\u0161tva mo\u017ee preokrenuti i kako? Promene se, me\u0111utim, ne odnose samo na brojeve, a nisu ni u potpunosti negativne. Po\u0161to ljudi postaju oskudan resurs, Srbija ima priliku da na druga\u010diji na\u010din postavi preduslove za uspe\u0161no i produktivno dru\u0161tvo. Ulaganjem u ljudski kapital ona mo\u017ee da stvori mogu\u0107nosti kako bi svaki pojedinac dao maksimalni doprinos \u2013 ko god da je i gde god da boravi. Uz druga\u010dije shvatanje starenja, rodnih uloga i migracija, novi pristup prilago\u0111avanju na demografske promene trebalo bi da bude blisko uskla\u0111en sa strate\u0161kim opredeljenjem ka inovacijama i digitalnoj transformaciji. Dru\u0161tvo budu\u0107nosti \u0107e biti manje, urbanije, starije, bogatije i mo\u0107i \u0107e da iskoristiti prednosti digitalne revolucije, kao i da anga\u017euje globalno ra\u0161iren ljudski kapital u primeni novih oblika rada, privre\u0111ivanja i u\u010denja. Peti Nacionalni izve\u0161taj o ljudskom razvoju za Srbiju, Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promene, postavlja izazov smanjenja broja stanovnika u kontekst razvoja, prvi put navode\u0107i \u0161irok spektar politika koje mogu poslu\u017eiti za njegovo re\u0161avanje. Izve\u0161taj nudi nove i ponekad provokativne ideje, kao \u0161to su razbijanje mitova o sve ve\u0107oj dugotrajnoj emigraciji, predlog da se gradovima srednje veli\u010dine da prioritet u odnosu na ruralna podru\u010dja ili pokretanje diskusija o vezama izme\u0111u promene stanovni\u0161tva i za\u0161tite \u017eivotne sredine. Socijalna uklju\u010denost se postavlja kao su\u0161tinski deo odgovora na opadanje populacije.<\/p>\n\n\n\n

UNDP i UNFPA \u017eele da nastave saradnju sa Republikom Srbijom u vezi s ovim pitanjima. Ovaj izve\u0161taj je deo \u0161ire investicije u razumevanje i re\u0161avanje naizgled nemogu\u0107eg, opakog problema. On trasira ambiciozan put za transformativne promene. Otkrivaju\u0107i taj put, nai\u0161li smo na dinami\u010dan ekosistem mnogobrojnih aktera u dr\u017eavi, civilnom dru\u0161tvu, akademskoj zajednici i privatnom sektoru, zajedno sa mno\u0161tvom inovativnih aktivnosti koje ukazuju na sposobnost Srbije da se razvija na odr\u017eiviji i inkluzivniji na\u010din. Nova perspektiva predlo\u017eena u ovom izve\u0161taju rezultat je tih partnerstava, a nadamo se da \u0107e nalazi i preporuke biti relevantni i za mnoge druge zemlje u svetu koje su ve\u0107 zainteresovane da u\u010de iz aktivnosti preduzetih u Republici Srbiji. Uporedo sa digitalnom i zelenom transformacijom, demografska tranzicija \u0107e oblikovati globalnu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

\u017delimo da se zahvalimo svima koji su u\u010destvovali na ovom putovanju i nadamo se da \u0107e ovaj izve\u0161taj podsta\u0107i mnoge produktivne diskusije u budu\u0107nosti.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

<\/div>
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Fransin Pikap<\/p>\n\n\n\n

Stalna predstavnica
<\/em>Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji<\/p>\n\n\n\n

<\/div>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

D\u017eon Kenedi Mosoti<\/p>\n\n\n\n

Direktor za Srbiju
<\/em>Populacioni fond Ujedinjenih nacija<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/div><\/section>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Republika Srbija je me\u0111u onim zemljama u svetu \u010dija populacija najbr\u017ee opada. U protekle dve decenije broj stanovnika Srbije se smanjio za milion i danas iznosi 6,87 miliona. Uzroci ovakvog trenda su decenije emigracije i sve ni\u017ee stope ra\u0111anja. Istovremeno, stanovni\u0161tvo Srbije postaje sve starije i sve urbanije. Svedoci smo sve ve\u0107e koncentracije ljudi i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_uag_custom_page_level_css":"","site-sidebar-layout":"no-sidebar","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"disabled","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"uagb_featured_image_src":{"full":false,"thumbnail":false,"medium":false,"medium_large":false,"large":false,"1536x1536":false,"2048x2048":false},"uagb_author_info":{"display_name":"Bojan","author_link":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/author\/bojan\/"},"uagb_comment_info":0,"uagb_excerpt":"Republika Srbija je me\u0111u onim zemljama u svetu \u010dija populacija najbr\u017ee opada. U protekle dve decenije broj stanovnika Srbije se smanjio za milion i danas iznosi 6,87 miliona. Uzroci ovakvog trenda su decenije emigracije i sve ni\u017ee stope ra\u0111anja. Istovremeno, stanovni\u0161tvo Srbije postaje sve starije i sve urbanije. Svedoci smo sve ve\u0107e koncentracije ljudi i…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/582"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=582"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/582\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":798,"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/582\/revisions\/798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdr.undp.org.rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=582"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}